(za povećanje slike kliknite na sliku)
Nagrada za kulturu Hrvatske matice iseljenika
Ove godine Hrvatska matica iseljenika iz Zagreba dodijelila je nagradu "Najselo" za 2007. godinu srijemskom selu, Novom Slankamenu. Nagrada NAJSELO dodjeljuje se u obliku skulpture, stiliziranog glagoljskog slova "H", koja simbolizira opstanak hrvatstva u nagrađenom selu kroz povijest, istakla je rukovoditeljica odjela HMI Srebrenka Šeravić. U pitanju je godišnja nagrada za kulturu najuspješnijem selu hrvatskih manjina u Europi. Ovu nagradu ustanovila je Hrvatska matica iseljenika u Zagrebu 1996. godine. Inicirao ju je Odjel za hrvatske manjine HMI-a svjestan da je uloga hrvatskih naselja u prošlosti, kao i danas, od velikog značaja u očuvanju hrvatskih manjinskih zajednica u Europi. Nagradu je g. Ivanu Rukavini, predsjedniku HKPD "Stjepan Radić", uručila rukovoditeljica odjela HMI, gđa. Srebrenka Šeravić. Na svečanom programu koji je upriličen u obnovljenim prostorijama ovog društva iznimno nadahnuto je govorio član IO HNV-a za informiranje i službenu uporabu jezika, g. Mato Groznica, koji je među ostalim istakao da stradalničkom Srijemu ova nagrada je priznanje i potvrda brige matične Domovine za sunarodnjake u dijaspori te dodao da je ovo nagrada koja pripada svakom srijemskom selu u jedinstvu zajedničke opstojnosti. Na svečanom proglašenju nazočni su bili gđa. Marija Hećimović predstavnica HMI, g. Branko Horvat, predsjednik HNV-a, gđa. Antonija Čota, članica IO HNV-a za kulturu, gđa. Marija Turkalj, predsjednica KUDH "Bodrog" iz Bačkog Monoštora, selo koje je dobitnik ove nagrade 2004. godine i g. Ladislav Suknović, predsjednika HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta, selo koje je ponijelo ovu titulu 2002. godine. Ladislav Suknović
![]() |
![]() |
![]() |
XII. Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta", Tavankut 2007.
"Djeca u susret tradiciji"
U subotu 20. listopada 2007. godine u Domu kulture u Tavankutu održan je XII. Festival dječjeg folklora pod nazivom "Djeca su ukras svijeta". Program je započeo okupljanjem predstavnika sudionika na zajedničkom susretu u OŠ "Matija Gubec", gdje je prikazan film o Tavankutu, nastao u okviru mjesne škole, a potom je upriličena Sv. Misa, u obzirom da je to bio dan posvete mjesne crkve, gdje su nazočili svi sudionici ovogodišnjeg Festivala. U dvorani Doma kulture, nastupila su djeca domaćina i gostujućih kulturno umjetničkih društava, prikazujući svoje umijeće u očuvanju tradicije. Pjesma i igra bio je motiv koji ih je sve objedinio istovremeno prikazujući da iako još uzrastom mladi, ovladali su tradicionalnim plesom i pjesmom. Program koji je obilovao dječjim smjehom i radošću, okončan je podijelom zahvalnica svim sudionicima ovog Festivala i svim dobrotvorima ovoga projekta, među kojim je i svojom nazočnošću uveličala održavanja Festivala i mr. Ljerka Alajbeg, Generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici, koja je u svom govoru istakla važnost očuvanja kulturne baštine ali i naglasila potporu kulturnim projektima. Pismo potpore Festivalu poslao je i saborski zastupnik dr. Stjepan Bačić, koji je naglasio da gdje djeca nastavljaju tradiciju naših predaka, garantiran je i opstanak hrvatske loze u Vojvodini. U nedjelju, domaćini su sa gostima iz Zagreba obišli Suboticu i Palić a potom i obilazak ZOO vrta. Nastupili su: Folklorni Ansambl "Venčec", Dubrava, Zagreb (Republika Hrvatska), HUK "Lajčo Budanović" Mala Bosna, HKPD "Tomislav" Golubinci, KPZH "Šokadija" Sonta, HKUPD "Mostonga" Bač i domaćini HKPD "Matija Gubec" Tavankut. Ovaj projekt podržali su: Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici, Mjesna samouprava Tavankut, OŠ "Matija Gubec" Tavankut, Hrvatska čitaonica Subotica, Župa "Srce Isusovo" Tavankut, ZOO vrt, Palić. (L.S.)
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Dužijanca u Tavankutu pod geslom "Gradimo na temeljima"
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Na okruglom stolu koji je bio održan prošle srijede 18.7.2007. u Tavankutu u okviru XXII. saziva Kolonije slamarki sudjelovali su Olga Kovačev Ninkov kustosica Gradskog muzeja u Subotici, Jozefina Skenderović voditeljica slamarskog odjela HKPD "Matija Gubec", Branko Horvat predjsednik HNV-a i Ladislav Suknović predsjednik HKPD "Matija Gubec". Olga Kovačev Ninkov, u svom izlaganju je istakla kako u rad slamarki treba više uključiti etnologe, jer je "slamarstvo" interdisciplinarno i kao takvo se temelji na etnologiji i dodala da svaki stručnjak ove oblasti treba boraviti na terenu u cilju boljeg razumijevanja umjetnica. U osvrtu na utemeljiteljice slamarstva Olga Kovačev Ninkov je istakla Maru Ivković Ivandekić u čijim slikama se, kako je navela, vidjela tišina i smiraj života, ali ono što je isticalo ovu umjetnicu je što među prvima u ovoj tehnici ostvaruje radove koji idu do apstrakcije. Jozefina Skenderović voditeljica slamarskog odjela HKPD "Matija Gubec" je u svom osvrtu na umjetnice istakla kako je Mara Ivković Ivandekić uz osnovnu naobrazbu imala izuzetan pedagoški pristup radu i kao iznimno važnu osobu u stvaranju Kolonije. Jozefina je istakla i Stipana Šabića, kao idejnog tvorca utemeljitelja Kolonije 1961. godine koja kasnije prerasta u Koloniju slamarki kao i Vincu Dulića čovjeka "iz sjenke"od velike potpore. Branko Horvat je istakao kao se još iz djetinjstva sjeća da su se u Tavankutu izrađivali predmeti od slame, i da je ova aktivnost bila sporadična sve do 1986. godine kada se slamarke i institucionalno organiziraju u cilju povezivanja sveukupne kulturne prezentacije. Prvih godina održavanja Kolonije bilo je daleko više potpore od strane lokalnih i državnih vlasti dodao je G. Horvat, te je i Kolonija bila daleko brojnija, kasnije poslije rata 90.-tih godina, ova potpora je bila vrlo oskudna te su sudionici i vlastitim sredstvima nastojali očuvati tradiciju održavanja Kolonija. Zaključak okruglog stola je bio kako je navela i moderatorica ovog događaja Ljubica Vuković Dulić, diplomirana povjesničarka umjetnosti, navodeći još brojna imena slamarki poput Marge Stipić, Teze Vilov, sestara Milodanović, Anice Balažević, Kate Rogić, Matije Dulić i brojni drugih, te da je Tavankut i HKPD "Matija Gubec" ostvario veliki iskorak u ovoj grani umjetnosti te da su u planu nove aktivnosti u cilju populariziranja ove umjetnosti pod stručnim okriljem.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
U subotu 21.7.2007. u 19,30 sati u Domu kulture je priređen kulturno-glazbeni program u okviru zatvaranja XXII. saziva Kolonije naive u tehnici slame. Na programu su pored domaćina nastupila dva gostujuća društva KUD "Ivan Goran Kovačić" iz Velike (Republika Hrvatska) i HKUD "Dubrava" iz Aladinića (BiH) koji već tradicionalno posjećuju Tavankut u okviru obilježavanja žetvenih svečanosti. Na programu su svečano predstavljeni ovogodišnji bandaš Marko Skenderović i bandašica Svetlana Peić Tukuljac, kojima je Jozefina Skenderović uručila simbol ovogodišnje Dužijance. Predsjednik društva Ladislav Suknović je u svom govoru prigodom zatvaranja Kolonije istakao zahvalu svima sudionicima i naglasio da je ove godine svetkovina utoliko veća jer se obilježava 20. godina od obnove obilježavanja Dužijance u Tavankutu, 1986. godine a tadašnji bandaš je bio Marko Crnković i bandašica Ruža Stantić. U nedjelju 22.7.2007. je održana Sv. Misa na kojoj su pored mjesnog župnika Franje Ivankovića koncelebrirali vlč. Andrija Anišić iz Subotice i don Vinko Raguž iz Aladinića. U svečanoj povorci koja je bila organizirana od mjesnog Doma kulture do mjesne župe, pored mladih u narodnoj nošnji, povorku su uljepšali i bandaši i bandašice koji su u proteklih 20. godina bili nositelji ove svetkovine. Na sv. Misi su nazočili Davor Vidiš, generalni konzul RH u Subotici, Petar Kuntić, dogradonačelnik Grada Subotice, Branko Horvat, predsjednik HNV-a, kao i delegacija iz Kaćmara (Republika Mađarska), Pal Endre, gradonačelnik, Andrea Zelić Vaš, dogradonačelnica, Vujić Joso, tajnik i Teza Vujkov Balažić, dopredsjednica Hrvatske manjinske samouprave. Navečer, u prepunom župnom dvorištu mjesne župe, održano je tradicionalno bandašicino kolo, koje su glazbeno uveličali Tamburaški sastav HKPD "Matija Gubec". (Ladislav Suknović)
Otvoren XXII.saziv Kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
U petak 13. srpnja 2007. god u Galerijskom prostoru HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu otvoren je XXII.saziv Kolonije naive u tehnici slame. Kao i svake godine izloženi su umjetnički radovi nastali na lanjskom sazivu održanom u Tavankutu. Sam program otvorenja izložbe, upriličen je nastupom Tamburaškog orkestra te Ženske pjevačke skupine ovog društva, prezentirajući tradicionalne pjesme tematski vezane uz slamu. U prekrasnom dvorišnom dijelu, Galerijskog prostora, izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti i zamjenica Predsjednika HKPD "Matija Gubec" Ljubica Vuković-Dulić, koja je istakla značaj ove Kolonije kao i samog društva gdje se nalaze prvi radovi nastali u ovoj tehnici. U svom govoru gđa. Vuković-Dulić je ukazala na dalekosežni značaj očuvanja i razvitka ove umjetnosti ali i sjećanje na utemeljiteljice ove umjetnosti. U tom kontekstu se organizirao okrugli stol na temu "Gradimo na temeljima", koji će biti svojevrsno stručno-povijesno razmatranje umjetničkog doprinosa i razvoja naive u umjetnost ali i prisjećanje na slamarke koje su svojim radovima razvili ovu vrstu umjetnosti.
XXII. saziv Kolonije otvorio je Predsjednik društva Ladislav Suknović i tom prigodom istakao, da kada se o slami govori čovjek mora biti pristrasan ali i biti dostojanstven jer su ove slike otkinuti dijelovi naših života i bitisanja na ovim prostorima. Program Kolonije traje tjedan dana, svaki radni dan od 9.00 do 18.00 sati u prostorijama Osnovne škole u Tavankutu, a naredne subote predviđeno zatvaranje Kolonije te svečani program uoči Dužijance kao i promoviranje ovogdišnje mjesne bandašice i bandaša. Organiziranje ovog projekta potpomognut je od strane Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, Pokrajinskog tajništva za kulturu i obrazovanje, Pokrajinskog tajništva za upravu propise i prava nacionalnih manjina i Skupštine općine Subotica. (Ladislav Suknović)
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Bratimljenje započeto prije 30. godina
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
U subotu i nedjelju su u Piškorevcima nadomak Đakova održani XIII. "Piškorevački sokaci", manifestacija koja je u dva dana okupila 11. društava među kojima su bili i HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta i jedno gostujuće društvo iz Domaljevca iz Bosne i Hercegovine. Ova manifestacija ove je godine upriličena u okviru obilježavanja 80. godina od osnutka domaćeg KUD-a "Zora", koji je i organizator ove velelijepe manifestacije. Tavankućani koji su imali zapažen nastup, pozdravljeni su ovacijama pogotovu od strane starijih sugrađana, jer prema njihovim svjedočenjima, suradnja s Tavankutom datira još prije 30. godina kada su se bratimile i dvije škole koje nose isti naziv, vođe seljačke bune, a svakako i dva društva koja djeluju u ova dva sela. Nakon svečanog mimohoda kroz centar Piškorevaca, uslijedio je dvosatni program na kome je nastupilo 11. društava, a na koncu programa nazočne je zabavljao Šima Jovanovac do kasno u noć. Nakon programa uslijedili su razgovori predstavnika dvaju društava u cilju obnove suradnje ne samo na kulturnom planu, nego već u narednom periodu, pokušaju uspostave prosvjetne suradnje dvije škole sa istoimenim nazivom kao i prije 30. godina. (Ladislav Suknović).
XII. Festival hrvatskih folklornih društava u Pečuhu
U Pečuhu je 15. i 16. rujna 2007. održan XII. Festival hrvatskih folklornih društava. Program je započeo na Széchenyiev-om trgu svečanim mimohod a potom i zajedničkim kolom sudionika festivala. U večernjim satima u Domu omladine je održan folklorni kulturno -glazbeni program na kome su nastupili i članovi HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta. Na ovogodisnjem XII. Festivalu su nastupila društva iz: Lug-Brankovići (Bosna i Hercegovina), Bračević (Hrvatska), Kupina (Hrvatska), Generalski Stol (Hrvatska), Konavle (Hrvatska), Tavankut (Srbija), Salanta (Mađarska), Kašad (Mađarska) i Tanac (Mađarska).
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |

























































































